Kako riješiti kapilarnu vlagu na fasadi?
Posljedice kapilarne vlage u zidovima su osipanje fasade, ljuštenje boje, zidovi su vlažni i hladni, plijesan s unutrašnje strane zida. Razaranje se događa i u dubini zida što je našem oku nevidljivo a posljedica je slabljenje zidova i konstrukcije u cijelosti.
Pojavljuje se u građevinama koje nemaju hidroizolaciju ili je hidroizolacija narušena. Građevinski materijal (cigla, žbuka, kamen) je porozan. Zidovi upijaju vodu iz tla koja sadrži mineralne soli koji ostaju u zidu kada voda ishlapi. Tada nastaje propadanje fasade, otpadanje žbuke. Mraz pospješuje ovaj proces.
Ponovno žbukanje ne može riješiti vlagu u zidovima. Postoji nekoliko metoda sprečavanja kapilarne vlage:
Injektiranje objekta - nepovoljna metoda za statiku konstrukcije. Sastoji se u bušenju rupa u zidovima objekta u koje se stavlja gumeno crijevo. U crijevo se ulijeva masa koja se treba razliti po mikrokapilarama, i tamo se stvrdne u plastičnu masu koja spriječava dotok vlage iz tla.
Negativnost kod ove metode je u tome što se injektiranje vrši samo na vanjskim i nosivim zidovima, i što se masa ne razlije ravnomjerno po zidu pa se injektirane površine mase u zid međusobno ne spoje. Takva barijera u zidu ima rupa i propusna je.
Presjecanje objekta - metoda pri kojoj se zid objekta presječe u razini s tlom, zatim se uvlače trake vodonepropusnog materijala. Krajevi tih materijala koji se podvlače pod zid ( lim, ljepenke, folije i dr.) ostavljaju se na fasadi da strše van iz zida, jer kad bi se prekrili materijalom za završnu obradu zida, izolacija bi se premostila i vlaga bi opet bila prisutna.
Ova metoda sanacije kapilarne vlage je vrlo opasna za statiku objekta, jer u većini slučajeva dolazi do pucanja objekta.
Drenaža objekta kapilarnu vlagu može spustiti na nižu točku, ali nikako je ne može isušiti ili sanirati.
Sanacijske žbuke su odlično riješenje za oštećene fasade. Isušuju zid i podnose kristalizaciju minerala, otpuštaju vlagu iz zida i akumuliraju kristale. Trajnost ovih žbuka je 15-30 godina.
Ne koristite akrilne boje za vlažne zidove, ne zatvarajte vlažne zidove stiroporom jer tako zadržavate vlagu u zidovima, izbjegavajte postavljanje gips ploča na vlažne zidove jer je između gips ploče i vlažnog zida prava oaza za stvaranje algi, gljivica i plijesni.
Kako odstraniti alge i plijesni sa fasade?
Da bismo uspješno odstranili alge i plijesni sa fasade moramo riješiti uzrok, a zatim sanirati posljedice.
Spore alge i plijesni dolaze zrakom i građevnim materijalima ( pijesak). Ako se stvore povoljni uvjeti ( temperatura, vlaga) iz spora nastaje plijesan koji dalje širi spore po prostoru. Rezultat toga su tamne točke koje imaju neugodan miris i koje izazivaju zdravstvene tegobe, posebno kod djece.
Riješenje problema je u smanjivanju vlage u prostoru. To ćemo postići odvlaživačima zraka:
* sprječavaju pojavu kondenzacije na staklima i zidovima
* sprječavaju stvaranje i zaustavljaju rast zidne plijesni
* održavaju idealnu vlažnost zraka i prostoru
* mogu služiti za sušenje rublja u bilo koje doba godine
* smanjuju vlažnost u podrumima kao i svim vlažnim prostorima.
Kad ste uklonili uzroke plijesan možete skinuti brisanjem krpom natipljenom alkoholom (Etanol 70-90%).
Također možete koristiti preparate za skidanje plijesni, ali pazite na mjere zaštite i provjetravanja jer sadrže klor i jake izbjeljivače.
